U srijedu, 26. studenoga 2025. godine održana je proslava 62. godine rada OŠ Vijenac u prostoru škole. Tema ovogodišnje proslave bila je LIJEPOM NAŠOM. U projektu su sudjelovali svi učenici, a bili su podijeljeni u devet skupina. Učenici od 1. do 4. razreda istraživali su Slavoniju i Baranju s podtemama Prirodna baština, Gastronomija, Kultura i Zanimljivosti. Učenici 5. razreda istraživali su Zagorje i Međimurje, 6. razred Liku i Gorski Kotar, učenici 7. razreda Istru i Kvarner, učenici 8. razreda Dalmaciju, a učenici koji polaze Albanski jezik po modelu C i Makedonski jezik po modelu C predstavili su temu Hrvatska je i naša domovina. Predstavljanje postignuća organizirano je u učionicama.
Učenici 1. razreda proučavali su biljni i životinjski svijet našeg zavičaja, Kopački rit, Papuk te rijeke Savu, Dravu i Dunav. Svoja su otkrića predstavili kroz plakate i maštovite štapne lutke biljaka i životinja. Prirodnu baštinu prikazali su raznolikim likovnim radovima koje su stvarali na nastavi i u produženom boravku. Učenici su recitirali uz svoje štapne lutke, odjeveni u slavonsko ruho, ukrašeni šeširima i dukatima, što je cijelom događaju dalo osobit šarm i toplinu. Roditelji su pripremili razne slavonske i baranjske delicije te tako dodatno obogatili doživljaj. Učenicima je bilo zanimljivo oslikavanje lica motivima životinja našega kraja što je ovu proslavu učinilo još veselijom i nezaboravnijom.
Učenici 2. razreda istraživali su, izložili i prezentirali gastronomiju Slavonije i Baranje. Istraživali su najpoznatije slavonske kolače, slavonske mesne proizvode, slavonska jela poput fiša i čobanca, slavonsku salatu satricu te šarana na rašljama. Osim delicija istražili su kako se dobiva tradicionalna slavonska rakija šljivovica. Saznali su kako se pravi slavonski kulen i kobasica, kako se tope čvarci i kako se pravi slanina. Istražili su najbolje recepte i sastojke slavonskog čobanca i fiš paprikaša, kako se priprema šaran na rašljama i slavonska salata satrica. Učenici su istražili i posebnost dobivanja rakije pod naslovom Zašto se rakija peče? Učenici su svoja istraživanja prezentirali uz plakate. Pripremili su bogat gastronomski stol u suradnji s roditeljima. Tradicionalnih slavonskih jela bilo je u izobilju: sarme, kulena, kobasice, čvaraka, slanine, domaćeg kravljeg sira, kiflica, pogača, dunavskih valova, kolač s višnjama, pite s jabukama i sirom, orehnjače, makovnjače, pogačice s čvarcima, salenjaci, oblatne, domaći pekmez i kruh, turšija, kiseli krastavci te domaći sokovi od jabuke, bazge i višnje. Bila je izložena domaća kuhana rajčica, sušeni bijeli luk te poznata suha baranjska paprika. Učionica je bila uređena u duhu slavonskih starinskih stvari i predmeta. Tako su učenici upoznati sa starim mlinovima za kavu i biber te velikim bačvama u kojima se čuvalo kravlje mlijeko. Svi nazočni degustirali su proizvode.
Učenici 3. razreda istraživali su područje glazbe Slavonije i Baranje. Istraživali su tamburicu i tamburašku glazbu, istraživače i začetnike tamburaške glazbe u našem području – Franju Kuhača i Paju Kolarića te poznate izvođače tamburaške glazbe: Krunoslava Kiću Slabinca, Veru Svobodu i Slavonske bećare. Radeći u grupama izradili su plakate te predstavili svoja istraživanja roditeljima i drugim gostima. Naučili su plesati narodno kolo “Kad se Ćiro oženio”,a bili su odjeveni u narodne nošnje. Za izložbu likovnih radova izradili su likovni rad “Ljelja” u kombiniranoj tehnici, slavonske šume temperom te tambure u tehnici kolaža. Bilo je dinamično, ali su iz učionice 3. razreda posjetitelji izašli puni dojmova i fotografija.
Dan škole obilježen je raznovrsnim i kreativnim aktivnostima učenika 4. razreda, koji su kroz projektni rad istraživali zanimljivosti Slavonije i Baranje. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje tradicije, upoznavanje kulturnih obilježja te razvijanje ljubavi prema zavičaju. Učenici su izradili plakate na kojima su predstavili zanimljivosti kraja, uključujući dukate, zidnjake, zlatovez, lipicance, buše, tamburice i ljelje. Na satu njemačkoga jezika učenici su izradili plakat s riječima koje danas koristimo, a vuku porijeklo iz njemačkog jezika. U učionici je postavljen mali školski muzej starih predmeta, u kojem su učenici i učiteljice izložili fotografije i predmete pristigle iz obiteljskih kućanstava: stare stolnjake, pribor za jelo, ručne radove, jastuke, peškire, zlatoveze i predmete svakodnevne uporabe te razne dekoracije koje su nekada krasile slavonske i baranjske domove. Time su učenici dobili priliku doživjeti zanimljivu povijest svoga kraja. Kroz nastavu su učili i o nizinskom kraju: njegovim prirodnim i kulturnim znamenitostima, reljefnim obilježjima, gospodarstvu, naseljima i većim gradovima Slavonije i Baranje. Stečena znanja uspješno su povezali s praktičnim radom, među ostalim i kroz ukrašavanje boca za rakiju tradicionalnim motivima te izradom zlatoveza. Likovna radionica bila je izuzetno produktivna – nastalo je mnoštvo radova nadahnutih tradicijom, običajima i krajolikom Slavonije.
Središnji dio programa bio je igrokaz “Čijalo”, u kojem su učenici uprizorili nekadašnji običaj zimskih večernjih okupljanja. Prikazali su kako se u prošlim vremenima zabavljalo, pjevalo, plesalo i čijalo perje. Igrokaz je oduševio sve prisutne svojom toplinom, humorom i živopisnim prikazom starinskog života. Program je završio zajedničkom izvedbom bećarca, u kojem su svi učenici rado sudjelovali i pokazali vedar slavonski duh. Nakon programa, gosti su bili počašćeni tradicionalnim kolačima koje su pripremili roditelji te bazginim sokom, što je dodatno doprinijelo ugodnoj i domaćoj atmosferi. Dan škole protekao je u veselju, zajedništvu i ponosu na bogatu baštinu našega kraja, ostavljajući djeci dragocjeno iskustvo i još jaču povezanost s njihovom slavonsko-baranjskom tradicijom.
- razred je predstavio Hrvatsko zagorje i Međimurje. Recitirali su himnu Lijepa naša domovina, pisali su literarne radove na temu Ja i moj beciklin, plesali u narodnim nošnjama Lepe ti je, lepe ti je Zagorje zelene i izveli suvremeni ples Dej mi Bože oči sokolove. Roditelji su pripremili slastice Hrvatskoga zagorja i Međimurja – gibanicu, međimursku gibanicu, zagrebačke kremšnite, zagorske štrukle, varaždinske klipiće – oblizeke. i druge slastice. Izložili su i izrađena licitarska srca. Predstavili su Varaždin kao grad anđela. Učenici su odjeveni u odjeću toga vremena predstavili poznate osobe: Mariju Jurić Zagorku, Antuna Mihanovića i bana Josipa Jelačića.
Učenici 6.razreda istraživali su prirodnu i kulturnu baštinu Like i Gorskog kotara. Svoja istraživanja su prikazivali u obliku digitalnih radova koje su na kraju uobličili i prezentirali kao turističko putovanje Likom i Gorskim kotarom. Učenici su crtali suvenire koji su karakteristični za Liku i Gorski kotar, izrađivali su ličke kape i ličku torbu. Za posjetitelje su učenici pripremili Kahoot! kviz pod nazivom – Tko želi biti Ličanin/Goranka? Prva tri mjesta su osvojila simboličnu nagradu – ličku kapu koju su izradili učenici. Prisutne posjetitelje su počastili tradicionalnim jelima: ličkim polama i štrudlom od jabuka.
Učenici 7. razreda istraživali su područje Istre i Kvarnera. Istraživali su i pričali o povijesnim znamenitostima – Pulskoj areni, glagoljici i Aleji glagoljaša, Bašćanskoj ploči i kralju Zvonimiru, Velom Joži… Istaknuli su prirodne ljepote Brijuna, najmanjeg grada na svijetu – Huma, predivnom Motovunu, Opatiji…. Istraživali o tartufima, bijelom vinu Malvaziji, maslinom ulju te poznatim cukerančićima, kolačićima sličnim kroštulama koji se umaču u Malvaziju pa u šećer (cuker). Učenici su istraživali i pričali o Sv. Eufemiji, zaštitnici grada Rovinja, vještici Mare, herbalistici koju su zbog nerazumijevanja njenih metoda proglasili vješticom, Juri Grandi, prvom zapisanom hrvatskom (i europskom) vampiru te u zadnje vrijeme najpoznatijem Istrijanu Baby Lasagni koji nam je otpjevao svoju najpoznatiju pjesmu Rim Tim Tagi Dim. Također, ispričali su zanimljivu priču o prvom džepnom digitronu, proizvedenom u Bujama, u tvornici Digitron. Pokazali su i duhovitu stranu Istre te su odglumili vic o 4 Istrijana. Opisivali su istarske hižice koje su izrađivali kao suvenire. Izradili su magnetiće od gline s utisnutim uzorkom čipke, magnetiće i privjeske s raznim poznatim i duhovitim izrazima na čakavskom narječju. Za hranu su se pobrinuli glavni kuhari roditelji koji su napravili cukerančiće, kanapee s tartufatum i istarskom kobasicom s tartufima; također, poslužili su i istarsko maslinovo ulje i sirup od lavande od kojega su napravili sok. Učenici i roditelji bili su vrlo zadovoljni prikazanim i posluženim. Smatraju da je ovakav način prikazivanja učeničkih postignuća i istraživanja dobar način da svi prisutni bolje i detaljnije pogledaju prikazano i međusobno se podruže.
Učenici 8. razreda u projektu su istraživali regionalne osobitosti Dalmacije. U istraživanju su se usredotočili na nekoliko područja i osobitosti – prirodna obilježja i osobitosti povezane s njima (smještaj, zemljopisne osobitosti, klima i vegetacija, gospodarstvo), urbana i ruralne osobitosti i arhitektura, kulturne i jezične osobitosti te prepoznatljivosti i gastronomska obilježja.
Program je započeo scenskom minijaturom „Teća, šerpa i ostali svit“ oblikovanom kao dijalog dviju domaćica starije životne dobi iz različitih dijelova Hrvatske, koje se izražavaju svojim lokalnim izričajem. Likovi Mare, Dalmatinke iz okolice Splita, i Kate, Slavonke iz okolice Osijeka, kroz dijalog predstavljaju osobitosti lokalnoga slavonskoga i dalmatinskoga govora naglašavajući razlike u imenovanju namirnica i predmeta svakodnevne uporabe. Program je nastavljen šetnjom postajama – moglo se konzumirati maslinovo ulje i saznati kako se proizvodi, upoznati s primjercima dalmatinskog mediteranskog bilja i plodova (bademi, smokve, datulje, lavanda, ružmarin, smilje, bosiljak…), vidjeti dalmatinsko selo izrađeno od gipsa nalik na tradicionalne kamene kuće, izloženi su učenički radovi – magneti s fotografijama gradova, izrađeni su vizualno dopadljivi oblaci riječi s tipičnim dalmatinskim izrazima i frazemima koji su decoupage tehnikom pričvršćeni na različite ukrasne uporabne predmete (staklenke, bočice, limenke, kaljiće..). Učenici su istražili tekstove popularnih izvođača (Oliver Dragojević, Gibonni, Petar Grašo, klape…), izdvojili najdojmljivije te ih također pričvrstili na ukrasne uporabne predmete te privjeske za ključeve u obliku prepoznatljivoga motiva ribe. Predstavili su slastice toga kraja – fritule, ušećerene bademe i kolač mandulat. Program je završio pjevanjem tradicionalne dalmatinske šaljive skladbe „Vratija se Šime“ koju su otpjevali učenici 8. razreda. Učionica je bila prigodno ukrašena tipičnim dalmatinskim motivima (pozadina s morskom površinom, ribarske mreže, školjke, razglednice…).
Učenici koji polaze nastavu makedonskoga jezika po modelu C predstavili su temu
Hrvatska je i moja domovina.
Bogatstvo je imati dvije tradicije, dva zavičaja, a jedno srce koje ih povezuje. U različitosti nalazimo ljepotu, u zajedništvu snagu, a u prijateljstvu DOM. Zajedno su stvorili dan ispunjen ponosom, kulturom i zajedništvom. Učenici su predstavili makedonske specijalitete i običaje. S velikom su pažnjom i odgovornošću pripremili degustaciju ajvara kao namaza na kruh, makedonskog ovčjeg sira te tradicionalnog makedonskog pića — Gazoze. Izradili su plakate: „Makedonski specijalitet – od paprike do ajvara“ i „Makedonski folklor, makedonske nošnje i makedonski vez“. Svojom maštovitosti i trudom unijeli su toplinu, znatiželju i boje u školski prostor te svima približili bogatstvo makedonske tradicije.
Učenici koji pohađaju nastavu na albanskom jeziku po Modelu C predstavili su se s temom „Hrvatska je i moja domovina“. Imali su radionicu koju smo nazvali „Dva srca jedna ljubav“ gdje su učenici imali priliku raditi nekoliko likovnih radova, istraživati sličnosti i različitosti Hrvatske i njihove domovine, a isto tako su istraživali tradicionalna jela i pića te su pripremili prezentaciju o tradicionalnom jelu po nazivu „Albanska Flija“. Nakon prezentacije su pozvali prisutne da probaju „Fliju“ koju su vrijedno pripremali zajedno sa svojim roditeljima. Ovaj događaj dodatno je uljepšan time što su učenici imali priliku odjenuti se u narodne nošnje.
Zahvaljujemo svim učenicima, učiteljima i roditeljima na sudjelovanju u obilježavanju Dana OŠ Vijenac s temom LIJEPOM NAŠOM.
